Zagorje
Bajka na dlanu
Datum objave: 11. svibnja 2017.

Predstavljanju je nazočio i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, koji je tom prilikom istaknuo: „Sretan sam i ponosan što smo zajedničkim radom Zavoda, vanjskih suradnika i Krapinsko-zagorske županije, napravili knjigu nad knjigama, Enciklopediju Hrvatskoga zagorja. Za svaku regiju je izuzetno bitno da ima svoju enciklopediju. Općenito, narod koji ne poznaje i ne poštuje svoju prošlost, nema nikakve šanse za budućnost. Kaže se,  koliko držiš sam do sebe, toliko će drugi držati do tebe. Doprinos Zagoraca i Zagorki kroz povijest izuzetno je velik, i veseli me što smo puno toga naučili prateći rad na Enciklopediji i da smo se ponovno sjetili  nekih velikana koji su bili zaboravljeni kroz povijest, a koji su u pojedinim povijesnim trenucima imali izuzetno veliku važnost ne samo za Zagorje, nego za kompletne procese koji su se događali u Hrvatskoj, ali i šire“, rekao je župan Kolar.

Ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić također je nazočio predstavljanju Enciklopedije Hrvatskoga zagorja. „Enciklopedija Hrvatskoga zagorja, koja je danas predstavljena, pruža uvid u geografska i prirodoslovna obilježja regije, u bogatu umjetničku i spomeničku baštinu, politička razdoblja u povijesnom kontekstu, ali i podatke o svakodnevnom životu. Ovim vrijednim znanstveno-stručnim djelom s gotovo dvije tisuće natuknica Hrvatsko zagorje postaje dostupno mnogim istraživačima i znatiželjnicima te se može krenuti na putovanje bogatim Zagorjem“, rekao je ministar Barišić.

Ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić istaknuo je: „Regije koje bi se po svojoj brojnosti i veličini mogle staviti ispred Zagorja, kao što su Dalmacija i Slavonija nemaju takvu enciklopediju. Mi smo se iznenadili koliko bogatstva ova regija ima. Mnogi ljudi iz Zavoda su radili na Enciklopediji, no bez pomoći muzealaca, povjesničara i pisaca ne bismo mogli napraviti ovakvo djelo. Napravili smo velebno djelo. Nikada nije napravljena jedna tako jaka sinteza enciklopedijskog tipa Hrvatskog zagorja. Dopustite mi da se poslužim tom slikom: „Zagorje više nije malo“ – rekao je ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić.

Na samoj Enciklopediji radilo je čak 130 autora, a zajedno s drugim zavodskim djelatnicima i fotografima u njenoj izradi sudjelovalo je više od 150 suradnika. No, kako je rekao zagorski književnik Božidar Brezinščak – Bagola, jedan od idejnih začetnika izdavanja ove Enciklopedije, zamisao o toj veličanstvenoj knjizi počela se kod zagorskih književnika i intelektualaca javljati uoči Hrvatskog proljeća, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, s pokretanjem časopisa Hrvatsko zagorje 1969. godine, koji je zbog političkih neprilika prestao izlaziti u prosincu 1971. godine. No, časopis je, kaže Bagola, ponovo oživio 1995. godine, a njegovo uredništvo je ubrzo došlo na ideju da se u budućnosti napravi upravo jedna ovakva enciklopedija. „Uredništvo je u svakom broju, u rubrici pod naslovom „Županijsko obzorje“, nastojalo u obliku kratke monografije prikazati pojedini grad, općinu, ustanovu, udrugu ili značajnu manifestaciju, čime je zapravo utiralo put prema ideji o zagorskoj enciklopediji. Kad smo saznali da je Leksikografski zavod Miroslav Krleža u Zagrebu tiskao Istarsku enciklopediju, naša ideja pretvorila se u inicijativu za izdavanje Enciklopedije Hrvatskog zagorja. Ugovor o izdavanju i tiskanju potpisan je 25. veljače 2014. godine, što znači da je rad na tom velebnom projektu trajao svega tri godine. Na njegovu ostvarivanju radilo se zaista timski složno, dogovorno i odgovorno“ – rekao je Božidar Brezinščak Bagola, koji je bio i stručni voditelj projekta u ime Krapinsko – zagorske županije, koja je potaknula i financijski poduprla čitavi projekt.


Fotogalerija