Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Tim povodom, danas je u Zaboku u Multimedijalnom centru održana premijerna projekcija igrano-dokumentarnog filma „Živim život bez nasilja“, u sklopu istoimenog projekta kojeg od 2010. godine provodi Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji s organizacijama civilnog društva, a koji je usmjeren na sprečavanje nasilja prema ženama, nasilja u obitelji, nasilja među mladima te izgradnji kulture nenasilja i tolerancije.

Projekciji filma nazočila je i zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek, kao i gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek te zamjenica gradonačelnika Zlatara Jasenka Auguštan Pentek. Film pruža uvid u proživljena iskustava svih uključenih u istoimeni projekt te prikazuje prikupljena i prenesena znanja provoditelja i učenika. Uradak ujedno predstavlja i poziv javnosti za odabir pozitivnih životnih vrijednosti što u konačnici pridonosi jačanju nediskriminacije, nenasilja i tolerancije.

U obilježavanje navedenog dana uključilo se i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zaboka, koje danas u Zaboku organizira Okrugli stol na temu rodno uvjetovanog nasilja na internetu.

Na Okruglom stolu bit će dotaknut niz tema, a bit će riječi i o sljedećem:

–           Po nedavnim podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), Republika Hrvatska nalazi se među zemljama koje su najviše nazadovale po pitanju ravnopravnosti spolova – sa 16. mjesta 2007. godine, pala je danas na 59. mjesto s ocjenom 0,708 (0 predstavlja nejednakost, a 1 jednakost); nejednakost se prije svega odnosi na nejednako plaćen rad žena i muškaraca, nedorečenu obiteljsku politiku, nezadovoljavajući sustav skrbi za djecu, kao i zakonodavstvo o porodiljnim dopustima i sl.,

–           Jednako tako, nedavno održani izbori za zastupnike i zastupnice u Hrvatski sabor, donio je izuzetno loše rezultate po pitanju broja žena u predstavničkom domu – svega 15 % odnosi se na zastupnice, što je najniži postotak političke participacije žena u zadnjih 20 godina – unatoč obvezujućim 40-postotnim kvotama na izbornim listama političkih stranaka,

–           Zabrinjavaju i statistički podaci o obiteljskom i seksualnom nasilju; broj ubijenih žena godišnje se kreće između 22 do 45, počinitelji su u 20 % do 65 % slučajeva partneri ili supružnici; kad se govori o obiteljskom nasilju od 64 % do 80 % slučajeva su žene, a kad se govori o spolnom nasilju u 90 % slučajeva žrtve su žene, zabrinjava činjenica da statistiku čine registrirani slučajevi, dočim neregistriranih ima daleko više – na 1 prijavljeno obiteljsko nasilje dolazi 10 neprijavljenih slučajeva ili na 1 prijavljeno silovanje dolazi 15-20 neprijavljenih,

–           Nažalost, u Krapinsko-zagorskoj županiji suočavamo se sa sličnim problemima, uz redovite aktivnosti nadležnih županijskih ustanova i institucija – Centara za socijalnu skrb, Obiteljskog centra, Policijske uprave Krapinsko-zagorske, obrazovnih i odgojnih institucija, organizacija civilnog društva, pa i sredstava javnog priopćavanja nastoji se kontinuiranim aktivnostima djelovati preventivno, ali i direktno u slučajevima počinjenja nekog od oblika nasilja; u cilju podizanja svijesti građanstva o ovom gorućem društvenom problemu,  preventivnog djelovanja i pružanja pomoći žrtvama nasilja, stalnim edukativnim aktivnostima nadležnih stručnih djelatnika, u Krapinsko-zagorskoj županiji je u ožujku 2012. godine započeo  s radom SOS telefon – Savjetovalište za žene žrtve nasilja; ovaj projekt kojeg Županija provodi u suradnji sa Centrom za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI iz Zagreba osmišljen je kao početna faza dugoročnijeg projekta koji bi trebao završiti otvaranjem „Sigurne kuće za žrtve nasilja u Krapinsko-zagorskoj županiji“,

–           Okrugli stol, organiziran povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama pod nazivom „Rodno uvjetovano nasilje na Internetu“  donosi novi oblik rodno uvjetovanog  nasilja tzv. Cyber nasilje koje nije ništa manje inkriminirajuće od ostalih oblika nasilja, štoviše, radi se o nasilju kojem mogu biti izloženi korisnici društvenih mreža, pri čemu veliki dio čine upravo oni najranjiviji – djeca, tinejdžeri i mladi, ali i žene, kao spol koji i u ovom slučaju biva viktimiziran; po posljednjim podacima UN-ove komisije za broadband i izvješću o cyber nasilju 73% djevojaka i žena bilo je izloženo nekom obliku nasilja na Internetu – javnom sramoćenju, vrijeđanju, prijetnjama fizičkim nasiljem, objavljivanju privatnih adresa i osobnih podataka; bitno je započeti aktivno upozoravati i educirati o načinima zaštite osobnog integriteta svih korisnika društvenih mreža, prema čemu ovaj Okrugli stol može biti prvi iskorak.